Odlučujem se za ljubav

Ljubav ta čudesna kraljica naših neprospavanih noći nam često ljepotu života odaje, trepereći kao kristalna kupola nad svakim trenutkom spoznaje. Teške od ljepote, nježne od dobrote, dvije ruke se susreću u sjećanju i iskre u srcu gnjezdo toplote. Srce tada vrije vruljom i izranjanja iz tamnih dubina podsvijesti. Beskrajnim sjajem okrunjena, čudesna i snena noćna plesaćica, vječna čuvarica naših snova za nas pali oči neba i igrajući se sa svjetlom i tminom na čarobnom tepihu jezdi beskrajnim širinama naše snene duše. Srce uzdrhtalo od te ljepote pretvara krv u pjenušavi nektar sreće i prestaje odkucavati tek probne odkucaje, postaje fontana svijetlosti, vodoskok životne ljepote. U ovo doba gluho čarobne tišine, budna od ljepote, promatram tu čudesnu igru duše i njene sjene, kapljice radosti bude moju usnulu dušu i nose je putem istinskog postojanja. Pale se lampioni na krabuljnom plesu nepostojanja, smjenjuju se maske na horizontu svijesti, iskre nebeske svjećice, guše tamu i krase ljepoticu kristalima životne radosti.  Ljubav, ta noćna kraljica sa zvjezdanim dijademom u kosi, je sve moje životne strahove pretvorila u zvjezdane slapove, u mom kaosu izgradila gnjezdo spokoja i radosti, otvorila vrata blagosti, u knjizi života zapisala novu stranica, novi izvor snoviđenja i ja zakoračih u srebrenkastu odaju buđenja. Osluškujem suptilnu glazbu trenutka, vidim ples duše i njene sjenke u zagrljaju čistoga srca, tog čudesnog izvora vječne mladosti. Sa lica se gubi tuge maska, osjećam korake vječnoga tanga u venama, čujem svoje korake, osjećam oluju jutrenja i odlučujem se za ljubav.

http://dinaja.blog.hr/