Fibonacciev niz i zakon zlatnog reza.

Mona Lisa, to prekrasno i u našoj svjesti vječno živuće lice, je dokaz matematičkog odnosa, koji dijeli, ali u istom trenu svakom djeliću ne oduzima osobnost. Taj matematički odnos nazivamo zakon zlatnog reza iz kojeg u konačnici proizlazi harmonična cjelina.
Tom slikom nam Leonardo da Vinci poručuje da su poslije drugog "velikog praska", onog koji se dogodio u glavama homo sapiensa, ruke i mozak svojom spiralnom dinamikom stvorile čovjeka. Zlaćana spirala na da Vincievoj slici završava na rukama stoljetne dame zagonetna osmjeha.
Ruke, mozak i spoznaja opasnosti svog postojanja u univerzumu su stvarale čovjeka i njegov utjelovljeni um.
Promatrajući ovu sliku spoznah i misao staroga majstora. Ruke su produžetak naših misli, one osjećaju, one nas brane i hrane, njima volimo druge i njegujemo sebe. U našim rukama se krije Božja iskra koja nas usmjerava u našem stvaralaštvu.

U godini 1202., razdoblju cvata gotike, Leonardo iz Pise zvan Filius Bonaccio (sin Bonaccijev, mi skraćeno izgovaramo Fibonaccio) je, vjerovatno potaknut teorijom o zakonu zlatnoga reza, jedno vrijeme proučavao razmnažanje zečeva i došao do zaključka da i oni u održanju vrste slijede taj prirodni zakon. Počeo je brojati i zapisivati sume novorođenih zečeva. Počev od prva dva zeca, broj novih zečeva je rastao slijedećom progresijom:1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89...

Svaki slijedeći broj jednak je zbroju prethodna dva. Omjer svih susjednih članova je jednak: 1,618... , a to je broj Phi koji označava omjer zakona zlatnog reza.

Taj niz danas nazivamo Fibonacciov niz i njime povezujemo djelove nečega u cjelinu i razumijemo izreku da je cjelina više od sume njenih djelova. Obrnuti postupak, dijeljenje većeg sa prvim manjim članom niza davati će konstantnu aproksimativnu vrijednost 1,6. Tako su zapravo svi brojevi Fibonaccijevog niza u grupama po tri člana (npr. 8:13:21) u zlatnom razmjeru.

Puž "Nautilus" kao da je izrastao po zakonu zlatnog reza. Pogledamo li pravougaonik i slijedeći dinamičku spiralu umanjujemo li pravougaonike do najmanjega spoznajemo da je puževa kućica izrasla iz Fibonaccievog niza. 2, 3, 5, 8, 13.

Isti taj niz u omjeru Fibonaccievih brojeva su neuroznanstvenici odkrili pri istraživanju djelovanja ljudskog mozga u mikrocjevćicama koje izgrađuju i čine skelet moždanig stanica.

http://zlatni-rez.blogspot.com/

http://dinaja.blog.hr/