u zamjenu za tugu...

U zamjenu za tugu sudbina mi je darovala svijet u kojem vrijeme ne stari. Planeta vrtloži danju svjetlost u kristalnu kutiju sna i odnosi nas ka ljetnom solsticiju. Noći gube težinu na Kairorsovoj vagi, ali ponoćni tango nas još uvijek sjedinjuje u snu. U tom kratkom zagrljaju se rađa ljepota dolazeće sreće i mi spokojno djelimo svileno uzglavlje života. U ispisanim pjesmama blijedi pitanje odkuda dolazi ljepota, tvoje disanje mi odgovara drhtajima srca. Promatram osmijeh na tvojim usnama i znam da smo pronašli planetu na kojoj sunce nikada ne zalazi. Mlaz srebra odlazećeg mjeseca se pretvara u bujicu zlaćanih niti na kojima pleše bijela golubica i najavljuje praskozorje ljeta. U mističnom zagrljaju sna i jave se rađaju ljubičasti cvjetovi i šire miomirise vječnosti. U daljini, na odlazećem oblaku tuga svira requiem akordima nestajuće praznine koja se puni tonovima sonate od snova. Na uglu tvoje i moje ulice blješti izlog u kojem nam nevidljivi anđeo daruje sne. Na policama iskre kristali sa ceduljicama neprocjenjivo. Snovi izranjaju iz zagrljaja duše i materije i postaju kraljevski put ka podsvjesti. Toplinom anđeoskog daha otapljaju ostatke leda i pretaču nesvijest u svijest. U komadiću sna osjetih brzinu svjetlosti, nepobitnu konstantu kojom izračunavamo snagu energije koja nas nježno grli postojanjem. Osluškujem tonove praskozorja i promatram kako se budiš. Na tvojim usnama mlado sunce iskri poeziju koju mi svakodnevno daruješ.  

http://umijece-vremena.blogspot.com/

http://nebesko-vreteno.blogspot.com/